Protiv privatizacije i korupcije u javnim poduzećima za vodoopskrbu i odvodnju

  • 10.10.2014
  • Okoliš
  • Slavonski Portal

Zelena akcija, Pravo na grad, Zelena Istra, HBS - Ured za Hrvatsku, Art radionica Lazareti i Multimedijalni institut organizirali su od 25. do 26. rujna u Novinarskom domu konferenciju o upravljanju vodoopskrbom i odvodnjom u Hrvatskoj. Na konferenciji su stručnjaci, predstavnici državnih institucija i aktivisti udruga civilnog društva raspravljali najviše o najnovijim zakonodavnim izmjenama kojima je Hrvatska podijeljena u 20 uslužnih područja za vodoopskrbu i odvodnju, nakon kojih se očekuje okrupnjavanje više od 160 komunalnih poduzeća za vodoopskrbu i odvodnju. Dok jedan dio javnosti to vidi kao korak prema privatizaciji usluga vodoopskrbe i odvodnje, drugi to vide kao korak prema smanjenju korupcije u javnoj nabavi te povećanju efikasnosti javnog vodnog sektora i apsorpcijskih kapaciteta za EU fondove za investicije u infrastrukturu. Rasprava na konferenciji nastojala je istražiti mogućnosti i rješenja koja postoje ili se razvijaju izvan domene lažnog izbora između tih dviju opcija.

Na konferenciji je prezentiran i nacrt istraživanja o upravljanju vodoopskrbom i odvodnjom u Hrvatskoj u usporedbi sa primjerima privatizacija te participativnim modelima upravljanja javnim poduzećima u drugim zemljama Europe. Cilj je istraživanja bio analizirati hrvatski sustav upravljanja vodoopskrbom i odvodnjom u Hrvatskoj te dati preporuke za reformu sustava kako bi se upozorilo na štetnost i koruptivni potencijal privatizacije usluga u vodnom sektoru s jedne strane te izbjegla korupcija i politički klijentelizam u postojećim javnim komunalnim poduzećima s druge strane. Istraživanje su provele udruge koje su organizatori konferencije u suradnji s Fakultetom političkih znanosti u Zagrebu i ono će uskoro biti objavljeno te detaljno prezentirano u javnosti.

Na konferenciji su izlagali i Giuseppe Mastruzzo iz Italije i Kostas Marioglou iz Grčke koji su govorili o korupciji u vodnom sektoru u tim zemljama, pokušajima privatizacije vodoopskrbe i odvodnje te otporu građana privatizaciji kroz kampanje i uspješne referendume. U Italiji je tako u lipnju 2011. godine na inicijativu građana koji su skupili više nego dovoljan broj potpisa održan referendum o privatizaciji vodoopskrbe i odvodnje. Na referendum je izašlo  56,9 % birača od kojih je protiv privatizacije vodoopskrbe i odvodnje glasalo čak 95,35 %. Nakon uspješnog referenduma, nova je gradska vlast u Napulju, u suradnji sa aktivističkom i akademskom zajednicom ne samo rekomunalizirala napuljsko poduzeće za vodoopskrbu i odvodnju, nego i kroz mehanizme participativne demokracije uvela sustav upravljanja u kojem razne aktivne društvene grupe imaju određenu razinu kontrole nad poduzećem. Na ovaj način pokušva se izbjeći korupcija u dodjeljivanju poslova kooperantima i stranački klijentelizam u kadroviranju. Gotovo identičan slučaj rekomunalizacije i demokratizacije poduzeća za vodoopskrbu se dogodio 2001. godine u francuskom gradu Grenobleu nakon što je pravomoćnim presudama utvrđeno da je 1989. gradonačelnik Grenoblea uzeo mito od čelnika tvrtke kćeri multinacionalne korporacije Suez  kako bi s njom sklopio 25-godišnji ugovor o koncesiji na usluge vodoopskrbe i odvodnje koji je bio štetan za javni interes. U grčkom gradu Solunu trenutno traje rasprava o privatizaciji lokalnog poduzeća za vodoopskrbu i odvodnju za što je ponovno zainteresirana korporacija Suez. Nakon duge kampanje je građanska inicijativa uspjela natjerati lokalne vlasti da održe konzultativni referendum o privatizaciji za vrijeme lokalnih izbora. Oko 60 % od birača koji su izašli na lokalne izbore je odlučilo sudjelovati i na konzultativnom referendumu, a od toga je 98 % glasalo protiv privatizacije lokalnog poduzeća za vodoopskrbu i odvodnju. Kampanja i rasprava i dalje traju, a građanske inicijative koje se protive privatizaciji nude različite alternative postojećem modelu javnog poduzeća koje kontroliraju korumpirane političke stranke - od javnog poduzeća s elementima participativne demokracije sve do zadruge u vlasništvu građana Soluna.